GLAVNI IMAM HAFIZ REDŽO EF. SIVIĆ STEKAO ZVANJE MAGISTRA ISLAMSKIH NAUKA

Jučer je na Fakultetu za islamske studije master rad uspješno odbranio hfz. Redžo ef. Sivić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Orašje, te time stekao zvanje magistra islamskih nauka iz oblasti tefsira (islamske egzegeze – tumačenja Kur’ana).

Magistarski rad nosi naziv:
„Dijalog u Kur’anu i njegov doprinos međureligijskom razumijevanju i toleranciji“.

Mentor rada bio je dekan prof. dr. Enver Omerović, dok su članovi komisije bili hfz. prof. dr. Almir Pramenković i doc. dr. Nedžad Redžepović.

Rad se bavi izuzetno aktuelnim i društveno značajnim pitanjem dijaloga, nudeći dubinski uvid u kur’anski pristup komunikaciji, razumijevanju i toleranciji među pripadnicima različitih vjerskih i svjetonazorskih zajednica. Poseban akcenat stavljen je na širinu islamskog učenja i njegov potencijalni doprinos izgradnji zdravih međuljudskih i međureligijskih odnosa.

Rad je ocijenjen maksimalnom ocjenom te je preporučen za publikaciju, čime je dodatno potvrđen njegov naučni i društveni značaj.
Uz iskrene čestitke hfz. Siviću, izražena je nada da će nastaviti svoj intelektualni angažman i akademski razvoj kroz doktorske studije, te na taj način dati još snažniji doprinos široj društvenoj i akademskoj zajednici.

Tematski fokus rada stavljen je na pitanja koja su istovremeno teološka i društvena: koja su kur’anska načela koja podstiču dijalog i toleranciju, kako su ta načela tumačena u klasičnim i savremenim tefsirima, te u kojoj mjeri se ona prepoznaju i primjenjuju u praktičnom životu jedne lokalne zajednice.

Kroz dvije komplementarne dimenzije — hermeneutičku (tefsirsku) i empirijsku (anketno istraživanje provedeno u Orašju) — rad nudi vrijednu sintezu koja omogućava dublje teorijsko razumijevanje, ali i jasne praktične implikacije za savremeni društveni kontekst. U tom smislu rad doprinosi disciplini tefsira proširujući je socijalno-znanstvenim uvidima, što predstavlja važan metodološki doprinos: teološka interpretacija dobiva test društvene prihvatljivosti, a empirija dobiva normativni kontekst.

Iskreno vjerujemo da će ovaj rad biti od velike koristi ne samo akademskoj zajednici, već i široj društvenoj javnosti, te da će predstavljati značajan doprinos afirmaciji kur’anskih principa dijaloga, razumijevanja i tolerancije u savremenom društvu.

Allah Mubarek Olsun!